Necva Taştan Sevinç
14. august 2026.•Ažuriranje: 14. august 2026.
Italijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je u petak da migrantska kriza u španskoj sjevernoafričkoj enklavi Ceuta pokazuje potrebu da Evropa zaštiti svoje vanjske granice, javlja Anadolu.
"Velika većina evropskih zemalja dijeli stav koji je Italija izrazila posljednjih dana: da je prioritet Evrope zaštititi svoje vanjske granice od nekontrolirane imigracije, isključiti svaki rizik sigurnosti i terorizma i braniti slobodu kretanja koja je temelj Šengenskog sistema", rekla je za italijanske finansijske novine "Milano Finanza".
Rekla je da ozbiljna migrantska kriza u Ceuti i mogućnost još jednog priliva u subotu zahtijevaju od Italije da ostane "izuzetno budna" i preduzme sve potrebne mjere.
Italija je nedavno uvela privremene kontrole na zračnim i morskim granicama sa Španijom nakon dolaska više od 70.000 migranata u Ceutu krajem jula.
Madrid je kritikovao italijansku mjeru, napominjući da se Ceuta nalazi izvan Šengenskog prostora, što znači da migranti koji tamo stižu ne mogu slobodno putovati dalje u druge evropske zemlje. Također je optužio Rim da koristi ovo pitanje u domaće političke svrhe.
Španija je, zauzvrat, uvela slične granične kontrole putnicima iz Italije.
Rastući troškovi energije
Meloni se osvrnula na rastuće troškove energije, rekavši da će njena vlada izdvojiti 14 milijardi eura (16,1 milijardi dolara) dodatnih resursa u naredne dvije godine kako bi ublažila finansijski teret za domaćinstva i preduzeća.
Potvrdila je posvećenost svoje vlade nuklearnoj energiji, opisujući je kao pravo rješenje za poboljšanje energetske sigurnosti Italije i postizanje znatno nižih troškova na srednji i dugi rok.
"Italijanska ekonomija se dobro drži, a podaci za prva dva kvartala 2026. su ohrabrujući", dodala je.
Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će italijanska ekonomija porasti za 0,5 posto i u 2026. i u 2027. godini, prema njihovom julskom Svjetskom ekonomskom pregledu.
Meloni je rekla da je budžetski deficit Italije smanjen sa 8,1 posto bruto domaćeg proizvoda, koliko je iznosio kada je njena vlada preuzela dužnost, na 3,1 posto, dok su se izdaci za zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć i ugovore u javnom sektoru povećali.
